Maslina
Maslina je izvorno mediteransko stablo, od pamtivijeka prisutno na Zemlji. Poznato je da se u mediteranskom području njegovalo maslinarstvo još od 4. tisućljeća p.n.e. Tu je maslina, kao jedna od najstarijih i najvažnijih biljnih kultura, snažno obilježila život ljudi i postala simbolom toga područja.
Maslinovo drvo cijelog života pruža nove mladice, te na taj način pomlađuje staro stablo, zato se ono od davnih vremena smatralo drvom dugovječnosti. Stabla masline mogu doživjeti i više tisuća godina. Prema predaji stvarali su je bogovi, a maslina i njezina simbolika se provlače i kroz povijest, razne mitove i legende, te se i u Bibliji spominje više od tisuću puta.
Gdje god spominjana, maslina, je imala iznimno simboličko, religiozno i mistično značenje. Predstavljala je snagu, čvrstoću i otpornost, sreću i mir, zdravlje, pobjedu, uspjeh i čistoću pa su se često vijenci ispleteni od grančica stabala masline koristili za krunidbu pobjednika olimpijskih igara, zaslužnih ratnika, vojskovođa, građana.
Smatra se da je porijeklo masline na području Sirije i Palestine odakle i potječu najraniji tragovi uzgoja koji datiraju još prije 6.000 godina. Odatle se uzgoj stabla masline raširio diljem Mediterana, a masline, maslinovo ulje, drvo masline postali neodvojivi dijelovi gastronomije, medicine, kozmetike, svakodnevnih životnih potreba.
Plod masline ubraja se među najcijenjenije voće, pa ne čudi činjenica da je u svijetu u uzgoju prisutno oko 800 milijuna stabala masline, a u Hrvatskoj oko 3 milijuna.
Ta niska, zimzelema i nepravilno razgranana biljka, maslina, sa kožnatim, ovalnim listovima i bijelim cvjetovima u grozdovima, raste u krševitom tlu na području Mediterana do 400 m nadmorske visine i ostalim dijelovima svijeta koji nude klimu bez velikih temperaturnih oscilacija. Stablo masline je vrlo osjetljivo na temperature ispod 0 ºC, dok vrlo dobro podnosi sušne periode zbog razgranatog korijenja. Valja naglasiti da iako maslini ne pogoduje hladnija klima, maslinovo ulje dobiveno iz maslina u hladnijim krajevima poput Hrvatske, aromatičnija su i zdravija nego ulja iz južnih krajeva Europe ili Afrike. Do 4-te godine, maslina, gotovo ne daje ploda, a razdoblje najveće rodnosti je od 10-te do 60-te godine. Stablo masline može doživjeti i tisuću godina, jer se pomlađuje novim mladicama i tako na svoj jedinstven način postaje besmrtno.
Ipak, maslina zahtijeva stručnu obradu te pravovremenu berbu, čuvanje ploda i način prerade ploda kako bi se stvorilo djevičansko maslinovo ulje ekstra kvalitete. Tako stvoreni, u povijesti i najkorišteniji, voćni sok - maslinovo ulje, s pravo se naziva "mediteransko zlato".
Osim maslinovog ulja i svoje nenadomjestive uloge u mediteranskoj i svjetskoj gastronomiji, stablo i plod masline nalazilo je i nalazi razne druge primjene. Kroz povijest maslinovo ulje se koristilo i za rasvjetu kroz uljanice, kao konzervans za ribu i sireve, lišće za hranidbu stoke, a drvo stabla masline za izradu namještaja te u rijetkim situacijama za ogrijev.
Danas su masline i maslinovo ulje značajni dodaci kozmetičkim pripravcima jer obogaćuju vlagom i izglađuju kožu. Također, maslina je odavna poznata po svojim ljekovitim svojstvima koja su u novije vrijeme i znanstveno dokazana kao npr. zbog visokog sadržaja jednostruko nezasićenih masnih kiselina, smanjuje loš kolesterol, ima blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile, probavni sustav, dijabetes, kosti i zglobove te pozitivno djeluje u velikom broju bolesti uzrokovanih mikrobima - upala pluća, gonoreja, tuberkuloza, gripa, meningitis, hepatitis B, herpes.
Zbog svih svojih karakteristika, maslina je s pravom, tijekom čitave povijest, a i danas kao i ubuduće nazvana "oles prima arborum omnium est", što znači "maslina je prva među svim drvećem".
